Prije negoli još jednom otvorite n-to pakiranje Zagrebačkog melema i izdašno ga namažete po laktovima, petama, usnicama i drugdje – donosim vam priču o jednom od temeljnih sastojaka, kako melema, tako i mnogih drugih losiona, labela itd. Radi se o sastojku Petrolatumu (Vazelin, Petroleum Jelly) iz kojeg se deriviraju parafin i mineralno ulje.

Do nedavno nisam uopće obraćala pozornost na sastav melema vjerujući kako se radi o dobroj staroj recepturi s par organskih sastojaka – koja funkcionira već generacijama. Sigurna sam da su i vama, kao i meni, za ispucalu kožu na tijelu i usnicama, mame uvijek savjetovale debeli sloj ove vrlo masne kreme. U tome smislu, prihvatila sam melem i slične kreme (npr. obični vazelin) kao go-to mazalice za spas kože u najkritičnijim situacijama i, vrlo laički, nikada nisam propitivala sastav ovih krema kao nešto što bi moglo sadržavati potencijalno opasne supstance.

Zadnjih nekoliko godina povela se hajka protiv upotrebe mineralnog ulja u preparativnoj i dekorativnoj kozmetici iz više razloga. Mineralno ulje je tako optuženo za retenciju toksina u organizmu, začepljivanje pora, pojačavanje sunčevog djelovanja itd. Možda ovo sve i ne bi djelovalo toliko ozbiljno da se derivati Petrolatuma ne rabe za izradu ulja za sunčanje, sredstava za intimnu njegu, krema i losiona za njegu osjetljive dječje kože – i drugdje. Ipak, usprkos svim poznatim opasnostima, ovi se potencijalno kancerogeni sastojci i dalje koriste u kozmetici. Svugdje i stalno.

Možda bi veći efekt na ljude imalo saznanje da je Petrolatum nusproizvod krutoga goriva, odnosno naftni derivat. Fun fact, huh?

Upravo tako, petroleum jelly (vazelin) je osmišljen davnih 1860ih kada ga je sintetizirao kemičar Robert Augustus Chesebrough koji je radio na jednoj pensilvanijskoj naftnoj bušotini. Nedugo nakon toga otkriveno je da nabrojeni naftni derivati imaju svojstva emolijensa – supstance koja pomaže zadržavati vlagu – te su ubrzo postali sastavni i nezaobilazni dio kućne apoteke svakog kućanstva. Istina, proizvodi petrolatuma imaju zaštitnu funkciju i djeluju kao barijera između kože i okoline.

Međutim, danas se to isto svojstvo promatra kroz malo drugačiju prizmu.Točnije,  proizvodi na bazi ovih sastojaka navodno uopće ne ovlažuju kožu (ne pridonose vlažnosti kože već je, laički rečeno, samo zamaste !) jer je molekularna struktura petrolatuma takva da ne penetrira u kožu. Čak i u tome smislu, ako isključimo važnost ove funkcije i uzmemo u obzir samo petrolatumovu zaštitnu funkciju – iz znanstvenih se krugova nerijetko upozorava na činjenicu da je ovaj sastojak relativno bezopasan samo i isključivo kada se nalazi u 100% čistom stanju. Nerijetko se upozorava i na mogućnost da se na tržištu mogu naći proizvodi koji sadrže nečiste forme petrolatuma.

Koje su onda alternative? Među najboljim opcijama navode se “biljna bazna ulja i biljni voskovi iz organskog ili biodinamičkog uzgoja koji su bogati vitaminima i mineralima. Po svojoj strukturi vrlo su slični sebumu kože pa ih ona odlično prihvaća i apsorbira, te sjajno njeguju kožu.”

Mali disclaimer: Imajte na umu da je proizvode sa 100 % sigurnim i kvalitetnim sastojcima generalno jako teško pronaći na tržištu. U tome smislu, Melem i druge kreme nisu nikakva iznimka. Ovo nije pokušaj diskreditiranja proizvoda na bazi naftnih derivata, niti želim ovim tekstom izraziti pristranost. I sama sam dugogodišnji korisnik Melema i Labella, no mislim da je bitno educirati okolinu – ako ništa drugo – o polemikama koje se u znanstvenim krugovima vode o ponekim sastojcima, često prisutnima u kremama koje trebaju biti vrlo neinvazivne, a pitanje jesu li to doista još uvijek “visi u zraku”. Osobno nikada nisam imala tegobe od proizvoda baziranih na navedenim sastojcima.

Podijelite svoje mišljenje u komenarima.

xoxo

 

Written by babushka
Beauty blogger, fitness enthusiast, cat mommy & life adventurer in love with the world.